Zanimljivo i naučno

ISTRAŽILI MORSKE ŠPILJE OD ARZE DO PLATAMUNA

Lustica_Bay_animacija

Kotor 2. listopada 2013. (Radio Dux) – Stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora sa kolegama iz NVO “Archipelagos” iz Grčke i NVO “MedCEM” iz Crne Gore, završili su ovih dana terenski rad – preliminarno istraživanje morskih pećina na obali od rta Arza na sjeveru do rta Platamuni na jugu. Morske pećine su poznate kao stanište od izuzetnog značaja za biodiverzitet i potencijalno su stanište morskih medvjedica, veoma rijetke i zaštićene vrste morskih sisara.

Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih morskih sisara, te vjerovatno najrijeđi tuljan na svijetu. Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom žive u dvije veće populacije – jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka, Turska, Kipar) i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu Madeire). Na žalost, u drugim dijelovima nekadašnjeg područja obitavanja ove vrste ona se može smatrati regionalno izumrlom vrstom.

U Hrvatskoj je u pospljednje vrijeme primijećeno prisustvo par promjeraka ovog tuljana, a ima ga povremeno i u Albaniji, te nešto češće u Grčkoj. Imajući u vidu takvu situaciju, stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pretpostavljaju da se sredozemne medvjedice u svom kretanju duž našeg dijal obale Jadrana možda povremeno i ovdje kraće zadržavaju radi odmora. Stoga je preliminarno istraživanje morskih pećina na području Donjeg Grblja i Luštice bio prvi korak kako bi se dobila šira slika o broju i karakteristikama pećina koje su povoljne za boravak sredozemnih medvjedica.

Prema riječima dr Vesne Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora, da bi sredozemne medvjedice boravile u njima, pećine moraju biti izolovane, daleko od ljudskih aktivnosti, a poželjno je da u sebi imaju i malo žalo – plažu na kome se tuljani mogu odmoriti. Iako tragovci konkretnog prisustva ovog sisara nisu pronadjeni, situacija je ipak takva da ima nade da se sredozemne mevjedice mogu povremeno naći i na našoj obali, ali je za to potrebno sačuvati što više morskih pećina kao za njih najpovoljnijeg prirodsnog staništa.

Do sada inače, nije bilo sistematskog istraživanja biodiverziteta morskih pećina u Crnoj Gori, pa su i na ovim preliminarnim pregledima tih lokaliteta, otkrivene zanimljive stvari zbog specifčnih okolnosti koje vladaju u tim staništima – smanjene vidljivosti i smanjenog hidrodinamizma. Dr Mačić naglašava da se tako već na ulazu u pećine mogu naći neke vrste algi koje inače, rastu isključivo na 30-40 metara dubine mora. U pećinama inače, ima vrlo malo pokretne faune, ali su ta staništa zato bogata različitim vrstama filtratornih organizama – sundjera i briozoa. Znanstvenici su sada uzeli uzorke brojnih vrsta sundjera koje će detaljno analizirati u narednom period u saradnji sa kolegama iz inozemstva.

S.L.

Audio: dr Vesna Macic, Institut za biologiju mora Kotor

Audio: Dragan Srdoc, ribar iz Kotora

Dusan_resize DSC07735 Izvlacenje_tratke Neptunova_cipka SetWidth800-sredozemnamedvjedica Sredozemna-medvjedica_fancybox OLYMPUS DIGITAL CAMERAsredozemna medvjedica, Cres, 24.6.2011.

Advertisements
Categories: Zanimljivo i naučno | Leave a comment

Zanimljivo i naučno-NAJVEĆA DUBINA ZALIVA 67,96 METARA

Autor Radio Kotor
02.10.2012

Stručnjaci Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju iz Podgorice su u okviru IPA projekta „Zajednička promocija i unaprijeđenje nivoa sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju“, izmjerili novu najveću dubinu Bokokotorskog zaliva koja iznosi 67,96 metara. „Za mjerenje u podmorju jugozapadno od mjesta Dražin vrt, na istraživačkom brodu „Hidra“ korišćena je najsavremenija oprema, odnosno višesnopni dubinomjer čija je trenutna vrijednost na tržištu oko 600 000 eura“, rekao je danas Radio Kotoru poručnik bojnog broda Branislav Gloginja.
On je kazao da je podmorje u blizini Perasta i Dražinog vrta vrlo zanimljivo za sve vrste hidrografskih, hidroloških, geoloških i bioloških istraživanja, te da je na ovom lokalitetu primijećen veliki broj vrulja, odnosno izvora slatke vode koji se nalaze ispod površine mora i predstavljaju speleološke objekte.
Podsjetimo, dosadašnja najveća zabilježena dubina u Bokokotorskom zalivu iznosila je 64 metra.

Categories: Zanimljivo i naučno | Leave a comment

Create a free website or blog at WordPress.com.

%d bloggers like this: